2020. godina je prekretnica između ere antibiotika i ere neotpornosti. Prema Obavještenju br. 194 Ministarstva poljoprivrede i ruralnih područja, aditivi za stočnu hranu, koji potiču rast, bit će zabranjeni od 1. jula 2020. godine. U oblasti uzgoja životinja, vrlo je potrebno i pravovremeno implementirati antivirusne mjere za stočnu hranu i antivirusne mjere za uzgoj. Sa stanovišta razvoja, neizbježan je trend zabrane otpornosti u stočnoj hrani, smanjenja otpornosti u uzgoju i uklanjanja otpornosti u hrani.

S obzirom na trend razvoja stočarstva i životinjskih proizvoda u svijetu, evropske i američke zemlje često prave različite razlike u vrijednosti životinjskih proizvoda u skladu s načinom uzgoja životinja. Na primjer, autor je 2019. godine vidio da su jaja na američkom tržištu podijeljena na jaja iz slobodnog uzgoja plus s vanjskim pristupom (cage free plus with outdoor access), koja iznose 18 komada i koštaju 4,99 dolara; druga je organska jaja iz slobodnog uzgoja, s 12 jaja za 4,99 dolara.

Bez antibiotikaŽivotinjski proizvodi odnose se na životinjske proizvode poput mesa, jaja i mlijeka, koji ne sadrže antibiotike, odnosno kod kojih nije detektovan nijedan antibiotik.

Bez antibiotikaŽivotinjski proizvodi se također mogu podijeliti u dvije vrste: jedna je ona kod koje su životinje koristile antibiotike u ranom djetinjstvu, a period karencije lijeka je dovoljno dug prije stavljanja na tržište, te u konačnim stočarskim i živinarskim proizvodima nisu detektovani antibiotici, što se naziva neantibiotičkim životinjskim proizvodima; druga je čisto neantibiotički životinjski proizvodi (neantibiotički proizvodi u cijelom procesu), što znači da životinje ne dolaze u kontakt niti koriste antibiotike tokom cijelog životnog ciklusa, kako bi se osiguralo da nema zagađenja antibioticima u hranidbenoj sredini i vodi za piće, te da nema zagađenja antibioticima tokom transporta, proizvodnje, prerade i prodaje životinjskih proizvoda, kako bi se apsolutno osiguralo da nema ostataka antibiotika u životinjskim proizvodima.

Sistemska strategija uzgoja stoke i živine bez antibiotika

Neantibiotska kultura je sistemski inženjerski i tehnološki sistem, koji predstavlja kombinaciju tehnologije i upravljanja. Ne može se postići jednom tehnologijom ili zamjenskim proizvodima. Tehnički sistem se uglavnom uspostavlja s aspekata biosigurnosti, nutritivne vrijednosti hrane, zdravlja crijeva, upravljanja hranjenjem i tako dalje.

• Tehnologija za kontrolu bolesti

Glavnim problemima u prevenciji i kontroli životinjskih bolesti treba posvetiti više pažnje u uzgoju nerezistentnih životinja. S obzirom na postojeće probleme, treba usvojiti odgovarajuće mjere za poboljšanje. Naglasak je na optimizaciji postupka prevencije epidemije, odabiru visokokvalitetne vakcine i pojačavanju nekih vakcina prema karakteristikama epidemijske situacije u uzgojnom području i okolini kako bi se spriječio nedostatak imuniteta.

• Sveobuhvatna tehnologija kontrole zdravlja crijeva

Sveobuhvatno se odnosi na strukturu crijevnog tkiva, bakterije, ravnotežu imunološke i protuupalne funkcije, te uništavanje crijevnih toksina i drugih srodnih faktora zdravlja crijeva. Zdravlje crijeva i imunološka funkcija stoke i peradi su temelj zdravlja životinja. U praksi, funkcionalni probiotici, potkrijepljeni naučnim podacima, mogu inhibirati specifičnost crijevnih patogena ili štetnih bakterija, kao što su Lactobacillus bacterium bacterium bacterium lfb112, te protuupalni peptidi, antibakterijski antivirusni peptidi, imunodetoksifikacijski peptidi, imunološki glikopeptidi Ganoderma lucidum, te funkcionalna fermentirana hrana (fermentirana funkcionalnim bakterijama) i ekstrakti kineskog bilja ili biljaka, zakiseljivači, eliminatori toksina itd.

• Tehnologija pripreme hranjivih tvari za lako probavu i apsorpciju

Hranjenje bez antibiotikapostavlja veće zahtjeve za tehnologiju ishrane stočne hrane. Zabrana otpornosti na hranu ne znači da preduzeća za stočnu hranu ne moraju samo dodavati antibiotike. U stvari, preduzeća za stočnu hranu suočavaju se s novim izazovima. Oni ne samo da ne dodaju antibiotike u stočnu hranu, već i hrana ima određenu funkciju otpornosti na bolesti i prevencije, što zahtijeva više pažnje posvećene odabiru kvalitetnih sirovina za stočnu hranu, fermentaciji i prethodnoj probavi sirovina. Koristite više rastvorljivih vlakana, probavljivih masti i škroba, a smanjite pšenicu, ječam i zob; Također bismo trebali koristiti probavljive aminokiseline u ishrani, u potpunosti koristiti probiotike (posebno Clostridium butyricum, Bacillus coagulans, itd., koji mogu tolerirati temperaturne i pritiske granulacije), sredstva za zakiseljavanje, enzime i druge zamjenske proizvode.

 

• Tehnologija upravljanja hranjenjem

Pravilno smanjite gustoću hranjenja, dobro prozračite, često provjeravajte materijale jastuka kako biste spriječili rast kokcidioze, plijesni i štetnih bakterija, kontrolirajte koncentraciju štetnih plinova (NH3, H2S, indol, septički kal itd.) u stočarskom i peradarskom objektu i osigurajte temperaturu pogodnu za fazu hranjenja.