VAŽNOST HRANJENJA BETAINOM U PERADI

Budući da je Indija tropska zemlja, toplotni stres je jedno od glavnih ograničenja s kojima se Indija suočava. Stoga, uvođenje betaina može biti korisno za uzgajivače peradi. Utvrđeno je da betain povećava proizvodnju peradi pomažući u smanjenju toplotnog stresa. Također pomaže u povećanju konzumacije hrane (FCR) ptica i svarljivosti sirovih vlakana i sirovih proteina. Zbog svojih osmoregulatornih efekata, betain poboljšava performanse ptica koje su pogođene kokcidiozom. Također pomaže u povećanju nemasne težine trupova peradi.

KLJUČNE RIJEČI

Betain, Toplotni stres, Donor metilne kiseline, Dodatak stočnoj hrani

UVOD

U indijskoj poljoprivredi, sektor peradarstva je jedan od najbrže rastućih segmenata. S proizvodnjom jaja i mesa koja raste po stopi od 8-10% godišnje, Indija je sada peti najveći proizvođač jaja i osamnaesti najveći proizvođač brojlera. Međutim, budući da je Indija tropska zemlja, toplotni stres je jedan od glavnih problema s kojima se suočava industrija peradarstva u Indiji. Toplotni stres nastaje kada su ptice izložene temperaturama višim od optimalnih, što narušava normalno funkcioniranje tijela i utječe na rast i produktivne performanse ptica. Također negativno utječe na razvoj crijeva, što dovodi do smanjene svarljivosti hranjivih tvari i smanjuje unos hrane.

Ublažavanje toplotnog stresa kroz upravljanje infrastrukturom poput obezbjeđivanja izoliranog objekta, klima uređaja i više prostora za ptice obično je vrlo skupo. U takvom slučaju, nutritivna terapija korištenjem dodataka hrani kao što suBetainPomaže u rješavanju problema toplotnog stresa. Betain je višenamjenski kristalni alkaloid koji se nalazi u šećernoj repi i drugoj hrani za životinje, a koristi se za liječenje jetrenih i gastrointestinalnih poremećaja te za kontrolu toplotnog stresa kod peradi. Dostupan je kao bezvodni betain ekstrahiran iz šećerne repe, betain hidrohlorid iz sintetičke proizvodnje. Djeluje kao donor metil grupe koji pomaže u remetilaciji homocisteina u metionin kod piletine i u formuliranju korisnih spojeva poput karnitina, kreatinina i fosfatidil holina u S-adenozil metionin. Zbog svog cviterjonskog sastava, djeluje kao osmolit koji pomaže u održavanju metabolizma vode u ćelijama.

Prednosti hranjenja živine betainom –

• Povećava stopu rasta peradi štedeći energiju korištenu u Na+ k+ pumpi na višoj temperaturi i omogućavajući da se ta energija iskoristi za rast.
• Ratriyanto i saradnici (2017) izvijestili su da uključivanje betaina od 0,06% i 0,12% uzrokuje povećanje svarljivosti sirovog proteina i sirovih vlakana.
• Također povećava svarljivost suhe tvari, eterskog ekstrakta i ekstrakta vlakana bez dušika pomažući širenje crijevne sluznice što poboljšava apsorpciju i iskorištavanje hranjivih tvari.
• Poboljšava koncentraciju kratkolančanih masnih kiselina poput octene kiseline i propionske kiseline, koje su potrebne za razmnožavanje laktobacila i bifidobakterija kod živine.
• Problem vlažnog izmeta i posljedično smanjenje kvalitete prostirke može se poboljšati dodavanjem betaina u vodu, potičući veće zadržavanje vode kod ptica izloženih toplotnom stresu.
• Dodatak betaina poboljšava FCR pri 1,5-2 Gm/kg hrane (Attia i dr., 2009.)
• U pogledu isplativosti, on je bolji donor metilnih grupa u poređenju sa holin hloridom i metioninom.

Uticaj betaina na kokcidiozu –

Kokcidioza je povezana s osmotskim i jonskim poremećajem jer uzrokuje dehidraciju i dijareju. Betain, zahvaljujući svom osmoregulatornom mehanizmu, omogućava normalno funkcioniranje ćelija pod vodenim stresom. Betain u kombinaciji s jonofornim kokcidiostatikom (salinomicinom) ima pozitivan učinak na performanse ptica tokom kokcidioze inhibicijom invazije i razvoja kokcidija, a indirektno podržavajući strukturu i funkciju crijeva.

Uloga u proizvodnji brojlera –

Betain stimuliše oksidativni katabolizam masnih kiselina putem svoje uloge u sintezi karnitina i stoga se može koristiti kao sredstvo za povećanje nemasne mase i smanjenje masti u trupovima peradi (Saunderson i MacKinlay, 1990). Poboljšava težinu trupa, procenat randmana, procenat bataka, prsa i iznutrica na nivou od 0,1-0,2% u hrani. Takođe utiče na taloženje masti i proteina i smanjuje masnu jetru i smanjuje abdominalnu masnoću.

Uloga u proizvodnji nesilica –

Osmoregulatorni efekti betaina omogućavaju pticama da se nose sa toplotnim stresom koji obično pogađa većinu kokoši nosilja tokom vrhunca proizvodnje. Kod nesilica je utvrđeno značajno smanjenje masne jetre sa povećanjem nivoa betaina u ishrani.

ZAKLJUČAK

Iz svih gore navedenih rasprava može se zaključiti dabetainMože se smatrati potencijalnim dodatkom hrani koji ne samo da poboljšava performanse i stopu rasta kod ptica, već je i ekonomski efikasnija alternativa. Najznačajniji učinak betaina je njegova sposobnost borbe protiv toplotnog stresa. Također je bolja i jeftinija alternativa za metionin i holin, a brže se apsorbira. Također nema štetnih učinaka na ptice, a ne postoji ni zabrinutost za javno zdravlje, kao ni kod nekih antibiotika koji se koriste kod peradi.