Betain je, baš kao i holin i metionin, uključen u metabolizam metilne grupe u jetri i donira svoju labilnu metilnu grupu za sintezu nekoliko metabolički važnih spojeva kao što su karnitin, kreatin i hormoni (vidi sliku 1).

 

Holin, metionin i betain su povezani u metabolizmu metilne grupe. Stoga, suplementacija betainom može smanjiti potrebe za ovim drugim donorima metilne grupe. Posljedično, jedna od dobro poznatih primjena betaina u stočnoj hrani je zamjena (dijela) holin hlorida i dodavanje metionina u ishrani. Ovisno o tržišnim cijenama, ove zamjene uglavnom štede troškove hrane, a istovremeno održavaju rezultate.

Kada se betain koristi kao zamjena za druge donore metila, betain se radije koristi kao roba, što znači da doza betaina u formulaciji hrane može biti varijabilna i zavisi od cijena srodnih spojeva kao što su holin i metionin. Međutim, betain je više od samog nutrijenta koji donira metil i uključivanje betaina u hranu treba smatrati sredstvom za poboljšanje performansi.

Betain kao osmoprotektant

Pored svoje funkcije kao metildonor, betain djeluje i kao osmoregulator. Kada betain nije metaboliziran u jetri putem metabolizma metilne grupe, postaje dostupan ćelijama za korištenje kao organski osmolit.

Kao osmolit, betain povećava zadržavanje vode u ćelijama, ali štaviše, štiti i ćelijske strukture poput proteina, enzima i DNK. Ovo osmoprotektivno svojstvo betaina je veoma važno za ćelije koje doživljavaju (osmotski) stres. Zahvaljujući povećanju njihove intracelularne koncentracije betaina, stresovane ćelije mogu bolje očuvati svoje ćelijske funkcije kao što su proizvodnja enzima, replikacija DNK i proliferacija ćelija. Zbog boljeg očuvanja ćelijske funkcije, betain može imati potencijal da poboljša performanse životinja, posebno u specifičnim stresnim situacijama (toplotni stres, kokcidioza, salinitet vode itd.). Dodatno dodavanje betaina u hranu pokazalo se korisnim u različitim situacijama i za različite životinjske vrste.

Pozitivni efekti betaina

Vjerovatno najproučavanija situacija u vezi s blagotvornim efektima betaina je toplotni stres. Mnoge životinje žive u temperaturama okoline koje prelaze njihovu zonu toplotnog komfora, što dovodi do toplotnog stresa.

Toplotni stres je tipično stanje u kojem je važno da životinje regulišu svoj balans vode. Svojom sposobnošću da djeluje kao zaštitni osmolit, betain ublažava toplotni stres, što je naznačeno, na primjer, nižim rektalnim temperaturama i manjim dahtanjem kod brojlera.

Smanjenje toplotnog stresa kod životinja poboljšava unos hrane i pomaže u održavanju performansi. Ne samo kod brojlera, već i kod nesilica, krmača, kunića, mliječnih i goveda za meso, izvještaji pokazuju blagotvorne učinke betaina u održavanju performansi tokom vrućeg vremena, kao i visoke vlažnosti. Također, betain može pomoći u podršci zdravlju crijeva. Crijevne ćelije su kontinuirano izložene hiperosmotskom sadržaju crijeva, a u slučaju dijareje, osmotski pritisak za ove ćelije će biti još veći. Betain je važan za osmotsku zaštitu crijevnih ćelija.

Održavanje ravnoteže vode i volumena ćelija unutarćelijskom akumulacijom betaina rezultira poboljšanjem morfologije crijeva (više resice) i boljom svarljivošću (zbog dobro održavane sekrecije enzima i povećane površine za apsorpciju hranjivih tvari). Pozitivni efekti betaina na zdravlje crijeva posebno su izraženi kod zaraženih životinja: npr. peradi s kokcidiozom i prasadi koja se odbija od sisanja.

Betain je također poznat kao modifikator trupova. Višestruke funkcije betaina igraju ulogu u metabolizmu proteina, energije i masti kod životinja. I kod peradi i kod svinja, veći prinos mesa prsa, odnosno nemasnog mesa, zabilježen je u velikom broju naučnih studija. Mobilizacija masti također rezultira nižim sadržajem masti u trupovima, poboljšavajući kvalitet trupova.

Betain kao pojačivač performansi

Svi prijavljeni pozitivni efekti betaina pokazuju koliko ovaj nutrijent može biti vrijedan. Dodavanje betaina u ishranu stoga treba razmotriti, ne samo kao robu koja zamjenjuje druge metildonore i štedi troškove hrane, već i kao funkcionalni dodatak za podršku zdravlju i performansama životinja.

Razlika između ove dvije primjene je u doziranju. Kao metildonor, betain se često koristi u hrani u dozama od 500 ppm ili čak i nižim. Za poboljšanje performansi obično se koriste doze od 1000 do 2000 ppm betaina. Ove veće doze rezultiraju time da nemetabolizirani betain, koji cirkulira u tijelu životinja, bude dostupan za unos u ćelije kako bi ih zaštitile od (osmotskog) stresa i posljedično podržale zdravlje i performanse životinja.

Zaključak

Betain ima različite primjene za različite životinjske vrste. U stočnoj hrani betain se može koristiti kao roba za uštedu troškova hrane, ali se također može uključiti u prehranu radi poboljšanja zdravlja životinja i povećanja performansi. Posebno danas, kada pokušavamo smanjiti upotrebu antibiotika, podrška zdravlju životinja je od velikog značaja. Betain svakako zaslužuje mjesto na listi alternativnih bioaktivnih spojeva za podršku zdravlju životinja.